Jasna komunikacija dobra je za posao i život — ali dobre komunikacijske vještine mogu vas odvesti na višu razinu.
Mnogi od nas se povezuju komunikacija s tjeskobom, ali taj se strah može prevladati. Odabir provjerenih tehnika može nam pomoći da komuniciramo s povjerenjem u planiranim i spontanim situacijama.
Od “cijepanja” sadržaja do izrade jednostavnih narativa, ovi praktični komunikacijski alati mogu pomoći utrti put do uspjeha.
Komunikacija je ključ našeg uspjeha u osobnom i profesionalnom životu.
Dogovori se sklapaju, odnosi se započinju, na pitanja se odgovara i još mnogo toga, uz pravu vrstu komunikacije.
Svi možemo imati koristi od poboljšanja i razvoja naših komunikacijskih vještina.
Komunikacijske vještine – kako ih poboljšati?
Evo 5 ključnih uvida — i konkretnih radnji koje možete poduzeti — kako biste postali učinkovitiji komunikator.
Prepoznajte “pravi i osjetilni jaz”
Anksioznost je često prisutna u našoj komunikaciji. Većina ljudi prijavljuje visoku razinu tjeskobe kada govore u situacijama koje su im važne.
Jedan veliki izvor te tjeskobe je ideja da nas drugi osuđuju i osuđuju. Postajemo krajnje samosvjesni, pitajući se kako drugi primjećuju svaku sitnicu koju kažemo ili učinimo.
Kako bismo ublažili ovaj samosvjesni osjećaj, možemo se podsjetiti na “jaz u stvarnom osjećaju”— značajan jaz koji postoji između onoga kako mi vidimo stvari i onoga kako nas drugi vide dok te stvari radimo.
Drugi jednostavno ne shvaćaju naša unutarnja stanja ni približno tako dobro kao što mi mislimo da imaju.
Kako bismo smanjili koliko intenzivno i duboko percipiramo druge da osjećaju ono što je u nama, možemo postati svjesni ovog jaza.
Svojim pametnim telefonom snimite sebe kako odgovarate na jedno od sljedeća dva pitanja: “Ispričajte priču o projektu na kojem radite na poslu” ili “Razgovarajte o svom osobnom cilju koji uskoro želite postići.”
Neka vaš odgovor bude kratak – otprilike jednu do dvije minute. Kad završite, pustite svoj odgovor. Koliko ste nervozni izgledali, a koliko ste bili nervozni?
Kada učenici rade ovu vježbu, primjećuju da ne izgledaju ni približno tako nervozno kao što su se osjećali.
Njihov osjećaj da ih drugi “osuđuju” nestaje, ostavljajući ih smirenijima, samopouzdanijima i pod kontrolom.
Podijelite svoje misli u segmente
Pažnja je najdragocjenija roba koju danas imamo na svijetu. Naša je pažnja neprestano privučena u mnogo različitih smjerova.
Svojoj publici možemo pomoći da se usredotoči na našu komunikaciju korištenjem načina na koji raščlanjujemo ono što govorimo. Psihologija nas je naučila da smo skloni zapamtiti ono što čujemo/pročitamo prvo i posljednje – efekti primata i nedavnosti.
Možemo iskoristiti te tendencije u načinu na koji objavljujemo svoj sadržaj. Umjesto davanja dugih popisa naših ideja, možemo ih rastaviti na samostalne jedinice.
Na primjer, ako predstavljate proizvod, možete artikulirati problem, rješenje i prednosti. Dijeleći poruku koju želimo prenijeti, stvaramo više početnih i završnih trenutaka, dopuštajući publici da ostane angažiranija i više se sjeća.
Umjesto davanja dugih popisa naših ideja, možemo ih rastaviti na samostalne jedinice.
Uzmite svoje točke razgovora i grupirajte ih logično. Umjesto prolaska kroz cijeli plan razvoja, na primjer, možete razgovarati o pokretanju projekta, razvoju, testiranju i implementaciji. Svaki od ovih dijelova imat će svoj početak i kraj.
Rezanjem sadržaja na ovaj način, vašoj publici olakšavate obradu, pamćenje i korištenje podataka.
Usvojite način razmišljanja “još ne”.
Mnogi od nas doživljavaju fizičke reakcije na priliku da govore spontano ili javno – povučemo se u obrambeni položaj, isključimo kameru, prekrižimo ruke ispred sebe ili se odgurnemo.
Dah nam se ubrzava, glasnice se stežu, a glas postaje kreštav.
Naš ton djeluje kao obrambeni – užurban, odsječan, uznemiren, oštar – a poruke koje prenosimo postaju odrezane, neuključive, distancirane i zatvorene.
To je zato što mnogi od nas nesvjesno vide komunikaciju kao inherentno izazovnu i prijeteću. Osjećamo se okruženi i naše razmišljanje postaje kratkovidno, kruto, obrambeno.
Preoblikovanjem spontane komunikacije kao prilike za povezivanje, suradnju i učenje, a ne prijetnje, možemo se opustiti, dopustiti da naša osobnost zablista, pa čak i zabaviti.
Svoja tijela činimo fizički većim i otvorenijim, približavamo se drugima i projiciramo intimniju i privlačniju prisutnost.
Naš ton zvuči sigurnije, kompetentnije i odmjerenije, a naše poruke postaju empatičnije, detaljnije, inkluzivnije i privlačnije.
Jedan od načina da svoj način razmišljanja promijenite s prijetnje na priliku jest usvojiti stav “još ne”.
Potencijalno možete razviti različite aspekte komunikacije, ali to još niste učinili. Postavite realne ciljeve i zacrtajte korake za njihovo postizanje.
Pregledajte svoju trenutnu stručnost i razmotrite koji bi rast mogao biti moguć kratkoročno i dugoročno.
Stav “još ne” također vas može navesti da si postavite korisna pitanja koja bi mogla potaknuti poboljšanje.
Stvorite jednostavnu narativnu strukturu
Mi ljudi nismo baš dobri u pamćenju informacija. Jedva da u glavi držimo više od sedam različitih brojeva odjednom, a vjerojatno smo lošiji kada je u pitanju pamćenje složenih pojmova.
Naši su mozgovi dizajnirani tako da zaborave puno onoga što doživimo, filtrirajući to kako bismo se mogli sjetiti važnih stvari.
Ovo filtriranje u kombinaciji s nedovoljno pažnje često uzrokuje da naša publika zaboravi što priopćavamo.
Možemo se suprotstaviti ovoj tendenciji stvaranjem strukturirane komunikacije. Struktura je narativ ili priča koja logično povezuje ideje jedne s drugima, organizirajući ih u početak, sredinu i kraj.
Naši su mozgovi dizajnirani da traže, uživaju, stvaraju i pamte strukturirane narative ili priče.
Strukturirajući svoju komunikaciju kao logičan slijed, pripremamo svoje poruke da ih primijetimo i zapamtimo i mi i naša publika.
Budite sažeti, ništa više ni manje
Najbolja, najsnažnija komunikacija u formalnim i spontanim situacijama je jasna i oštro fokusirana.
Prenosi sve što je publici potrebno da primi govornikovu namjeravanu poruku—i samo te informacije.
Ne ometa publiku, ne dosađuje im niti im gubi vrijeme korištenjem riječi koje su nejasne, nevažne, nevjerojatno guste, pune akronima ili dugotrajne.
Sažetost olakšava primanje poruka jer aktivira manje sustava za obradu u mozgu. Izgovaranje manje riječi obično će nam omogućiti da se bolje povežemo s publikom i zadržimo njihovu pozornost.
Publika ima malo strpljenja za napuhane poruke. Moramo se zapitati: je li sve što kažemo – svaka ideja, rečenica ili riječ – zaista potrebno? Ili bismo čak i relativno jednostavne, pristupačne koncepte mogli prenijeti brže i učinkovitije bez žrtvovanja jasnoće i relevantnosti?
Definiranjem svakog dijela svog cilja možete precizirati i fokusirati svoju poruku na ono što je relevantno i potrebno podijeliti s publikom – ništa više ni manje.
Kako biste lakše osmislili jasne, koncizne poruke, definirajte cilj koji vam pomaže odrediti što je važno uključiti, a što ne uključiti u svoje poruke.
Cilj se sastoji od tri dijela: informacija, emocija i akcije. Drugim riječima, što želite da vaša publika zna, osjeća i radi kao rezultat vaše komunikacije.
Definiranjem svakog dijela svog cilja možete precizirati i fokusirati svoju poruku na ono što je relevantno i potrebno podijeliti s publikom – ništa više ni manje.
Zaključak: Vaš cilj vam pomaže da odredite prioritet informacija koje prenosite kako biste bili i precizni i koncizni, piše portal BigThing.
Naša sposobnost da komuniciramo na samopouzdan, uvjerljiv i koncizan način izravno utječe na našu sposobnost da budemo uspješni u planiranim i spontanim situacijama razgovora.
Pomoću ovih tehnika svi možemo naučiti brže razmišljati i pametnije govoriti – u svakoj situaciji.
Preporuka:
- Savjeti za upravljanje stresom na poslu i studiju
- Poslovna istraživanja i due diligence
- Zanimljivi načini manipulacije ljudskim mozgom
- Što radi CEO?
- Ušteda energije: 10 savjeta za uštedu energije
