Rat između Rusije i Ukrajine traje već gotovo godinu dana, s najmanje 100.000 žrtava na obje strane. Sve zapadne zemlje jedinstvene su u osudi ruske agresije, ali imaju različita mišljenja o tome kako se nositi s ovim sukobom.
Sve veća iscrpljenost od rata koji traje već gotovo godinu dana povećava zabrinutost europskih čelnika. Čak iu srednjoeuropskim državama koje graniče ili se nalaze blizu Ukrajine, velika većina stanovništva želi prekid vatre ili mir, a ne nastavak rata, pokazalo je istraživanje CEPER-a.
U dvanaest srednjoeuropskih zemalja ispitanih u siječnju 2023. godine, 25% ispitanika bilo je za prekid vatre, 58% je bilo za mir, dok je samo 9% ispitanika bilo za rat.
Stavovi za mir predstavljaju apsolutnu većinu u gotovo svim zemljama u regiji. Jedino je u Hrvatskoj (49%) i Poljskoj (47%) nešto manje onih kojima je mir na prvom mjestu, no i u tim je zemljama mir daleko najpopularniji scenarij.
No, potrebno je obratiti pažnju na detalje, budući da su i ukrajinski i ruski čelnici u svojim službenim izjavama već pozivali na mir, ali u oba slučaja pod uvjetima koji su drugoj strani bili potpuno neprihvatljivi.
Zato se čini da je sporazum o međusobnom prekidu vatre realniji scenarij, za koji stoji 45 posto Hrvata, 35 posto Srba i 34 posto Čeha.
Crnogorci, Hrvati i Slovaci bili su najuglasniji u podršci primirju i mirovnom sporazumu, a više od 95 posto ispitanika poduprlo je prekid oružanih sukoba. Poljaci su najviše skeptični u pogledu mogućnosti prekida vatre, ali ipak više od dvije trećine (69%) želi prekid rata.
No, podrška nastavku rata najveća je i u Poljskoj, najvećoj zemlji srednje Europe. Svaki šesti ispitanik (17%) bi više volio da se rat nastavi, nadajući se da će Ukrajina pobijediti.
Unatoč činjenici da velika većina stanovnika srednje Europe želi mir, njihova vjera da će im se ta želja ispuniti daleko je manja. Vjerojatno je svima jasno da će biti vrlo teško definirati uvjete za prekid vatre ili mirovni sporazum koji bi bili prihvatljivi i Ukrajini i Rusiji.
Zato samo 3% stanovnika dvanaest srednjoeuropskih zemalja vjeruje da će rat završiti sljedeći mjesec, dok 39% očekuje da će rat završiti ove godine (ukupno 42%). Isti broj ljudi misli da će rat trajati dulje: 41% srednjoeuropskih smatra da će trebati godine da završi.
Na prvi pogled, od svih zemalja u regiji, Bugarska je najskeptičnija u pogledu mogućnosti brzog mirovnog sporazuma (samo 23,5% Bugara vjeruje da će rat završiti ove godine), no istodobno, gotovo polovica Bugara nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje. Građani drugih zemalja bili su spremniji iznijeti svoje mišljenje o ovom pitanju. Hrvati (35,5%), Mađari (38%) i Poljaci (38,5%) najmanje vjeruju da bi rat ove godine mogao završiti. Samo većina Srba (62%) i Crnogoraca (51%) smatra da bi se to moglo dogoditi ove godine
godine.
Ne čudi da građani traže one koji su odgovorni za veliki nesrazmjer između želje za mirom i realnih mogućnosti da se on postigne, što se odražava i na pokazatelje popularnosti ruskog predsjednika Putina i američkog predsjednika Bidena u srednjoj Europi .
Popularnost Vladimira Putina
Ruski predsjednik koji je započeo rat protiv Ukrajine postao je najodbačeniji političar u srednjoj Europi. U studenom 2021. 77% Srba, 60% Bugara i 57% Slovaka imalo je “prilično pozitivno” mišljenje o Vladimiru Putinu, ali ni tada regija u cjelini nije podržavala ruskog predsjednika. Samo 10% Poljaka, 21% Austrijanaca i 31% Rumunja imalo je pozitivno mišljenje o njemu.
Godinu dana nakon ruskog napada na Ukrajinu situacija se značajno promijenila. Dok 59 posto tradicionalno proruski orijentiranih Srba još uvijek ima pozitivno mišljenje o Putinu, njegova je popularnost u naglom padu u svim ostalim zemljama regije. Pozitivno mišljenje o njemu ima samo 1% Poljaka, 2% Rumunja, 5% Hrvata, 6% Čeha i 7% Austrijanaca.
Najviše stope neodobravanja također su pronađene u tim zemljama, koje se kreću oko 85%. U Mađarskoj (60%), Bugarskoj (62%) i Slovačkoj (71%) također postoji uvjerljiva većina onih koji imaju negativno mišljenje o ruskom predsjedniku. U nešto više od godinu dana, stopa neodobravanja u tim se zemljama otprilike udvostručila.
Popularnost Joea Bidena
Istodobno, od kraja 2021. ne samo da je u srednjoeuropskoj regiji pala popularnost predsjednika Putina, agresora u ovom ratu, već je i američki predsjednik Biden izgubio podršku u svih dvanaest zemalja regije koje su uključene u povrsina. Nije iznenađujuće da je povjerenje Poljaka i Rumunja u Bidena poraslo: s 39 na 71% u Poljskoj
a sa 63 na 68% u Rumunjskoj.
Međutim, u svim ostalim zemljama popularnost američkog predsjednika također je opala. Dok je krajem 2021. 65 posto Austrijanaca imalo dobro mišljenje o američkom predsjedniku, početkom 2023. podržava ga samo 40 posto. U Bugarskoj, Slovačkoj i Češkoj njegova je popularnost također pala za po 10 postotnih bodova.
Dok je u Austriji podjednak broj onih koji podržavaju Bidena i onih koji su protiv njega, u Poljskoj i Rumunjskoj oni koji podržavaju američkog predsjednika predstavljaju apsolutnu većinu, dok u Češkoj predstavljaju relativnu većinu. U ostalim zemljama, oni koji ne vjeruju Bidenu su u većini: 67% Bugara, 61% Slovenaca, 60% Mađara i 59% Slovaka ima prilično negativno mišljenje o američkom predsjedniku. Na kraju 2021. razina neslaganja s Bidenom bila je niža od 50% u svim zemljama.
Metodologija
Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u 12 zemalja srednjoeuropske regije: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Sloveniji i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 27. listopada i 26. studenog 2021. te između 9. i 26. siječnja 2023.
Istraživanje je provedeno telefonom (licem u lice u Srbiji i Crnoj Gori) s 1000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji reprezentativan je prema spolu, dobi i tipu naselja.
Tvrtka CEPER je stručnjak iz srednje Europe. Bavi se praćenjem medija, istraživanjem tržišta, anketama i analizom političkog rizika za potrebe svojih klijenata.
novaekonomija.rs
