Odustajanje od nulte kamatne stope od strane vodećih svjetskih središnjih banaka omogućilo je komercijalnim bankama da počnu ubirati veću dobit od kreditiranja. Sreću bankara, međutim, kvari intenzivan rast kamatnih stopa i sve jači recesijski pritisci. One bi vrlo lako mogle donijeti visoke rezervacije i kreditne gubitke koji trenutno nisu vidljivi u bilancama domaćih banaka.
Banke u Srbiji završile su prvo polugodište s rezultatima kakve su njihovi dioničari i menadžeri mogli samo poželjeti. Konstantan rast referentne stope potaknuo je snažan rast neto kamatnog prihoda, nastavljen je trend iznimno dobrih prihoda od provizija i naknada iz druge polovice prošle godine, dok je krajnji rezultat donio dvoznamenkastu stopu povrata na kapital za prvi put u razdoblju nakon pandemije.
U razdoblju siječanj-lipanj tekuće godine banke su ostvarile ukupan neto prihod od kamata od gotovo 70 milijardi dinara, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 12,9 posto. Već sada je izvjesno da će prošlogodišnji rezultat iz ovog glavnog segmenta poslovanja biti značajno nadmašen iu 2022. godini, s obzirom na to da je središnja banka nastavila s povećanjem referentne stope još većim intenzitetom u drugoj polovici godine. Neto prihod od naknada i provizija i dalje značajno doprinosi dobiti banaka, unatoč negodovanju javnosti zbog mnogih nerazumnih naknada koje su postale dio bankarske politike u vremenima niske profitabilnosti. Neto prihod od provizija i naknada dosegao je u prvom polugodištu 33,3 milijarde dinara i rastao je po stopi od 59,3 posto na godišnjoj razini.
Na profitabilnost je, s druge strane, negativno utjecalo kretanje tečaja eura, dok na području rezerviranja za kreditne gubitke i oslobađanja rezervi nije bilo značajnijih promjena u odnosu na prošlu godinu. Neto dobit bankarskog sektora u razdoblju siječanj-lipanj dosegla je 36,2 milijarde dinara i veća je za 38,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Povrat na kapital, koji je ključna mjera zadovoljstva dioničara, nakon dužeg je vremena premašio razinu od 10 posto, nakon što je u prošloj godini iznosio 7,4 posto, au godini pandemije 6,5 posto.
Krediti rastu, ali i njihove cijene
Gledajući urednost otplate kredita, krajem lipnja tekuće godine banke su po tom pitanju bile u najboljoj situaciji od posljednje svjetske financijske krize. Prema podacima Udruge banaka, ukupno kašnjenje u otplati bankarskih kredita krajem lipnja bilo je ispod tri posto, dok je taj pokazatelj za stanovništvo tradicionalno još bolji i iznosio je 2,3 posto. Krajem lipnja, prema podacima središnje banke, udio nenaplativih kredita pao je na 3,3 posto, što je najniža razina od početka borbe za smanjenje nagomilanih loših kredita s izbijanjem svjetske financijske krize.
Rast kreditne aktivnosti bankarskog sektora na kraju lipnja iznosio je 13,1 posto i u većoj je mjeri rezultat odobrenih kredita gospodarstvu nego stanovništvu. Krediti privredi zabilježili su stopu rasta od 15,8 posto i na kraju lipnja dosegnuli su iznos od 1,6 tisuća milijardi dinara, što i dalje čini manje od četvrtine BDP-a. Krediti stanovništvu u lipnju su porasli za 9,8 posto, a nominalno stanje tih kredita na kraju tromjesečja iznosilo je 1425 milijardi dinara ili 21,4 posto BDP-a.
Uz odluku NBS-a da postupno zaoštrava monetarnu politiku, krediti su počeli poskupljivati, ali su u prvoj polovici godine stope još uvijek bile sasvim prihvatljive. Kamate na novoodobrene kredite za gospodarstvo i stanovništvo u prosjeku su iznosile 3,8 odnosno 9,1 posto, odnosno kada je riječ o kreditima indeksiranim u eurima 2,6 odnosno 3,6 posto.
Bankari su u srpanjskoj anketi NBS-a potvrdili da nastavljaju pooštravati kriterije za odobravanje kredita gospodarstvu, prvenstveno za kredite indeksirane u eurima, posebice za velika poduzeća. Na to su utjecali viši troškovi izvora financiranja, kao i neizvjesnost opće gospodarske situacije koja je dodatno pogoršana u sljedećem tromjesečju. U segmentu stanovništva pooštravanje se najviše odnosilo na dinarske gotovinske kredite i kredite za refinanciranje te stambene kredite s valutnom klauzulom. Banke očekuju da će u narednom razdoblju doći do pada potražnje, prije svega za stambenim i dinarskim gotovinskim kreditima, zbog manje kupnje nekretnina i trajnih potrošnih dobara, kao i procjene da će građani iskoristiti dio ranije akumuliranih sredstava. sredstva na štednim računima za tekuću potrošnju i ulaganja.
Očekuje se konsolidacija tržišta
Čini se da je val spajanja i akvizicija u domaćem bankarskom sektoru privremeno zaustavljen, iako još dvije banke (Raiffeisen i AIK banka) formalno nisu provele konsolidaciju banaka kćeri koje su preuzele. Prvih deset banaka po visini aktive zauzimaju gotovo 93 posto tržišta, pa je očito da neka bitna kretanja na tržištu ovi tržišni sudionici gotovo ne mogu zaobići.
Banka Intesa ostala je najveća banka s tržišnim udjelom manjim od 15 posto, dok su ostale četiri banke (OTP banka, Raiffeisen, NLB Komercijalna banka i Unicredit banka) krajem lipnja imale tržišni udjel veći od deset posto. Među tim najjačim igračima u domaćem bankarskom sektoru dominira strani kapital, a predstavnici domaćeg kapitala su AIK banka, s manjinskim kapitalom Eurobank Direktna, te državna Poštanska štedionica.
Od preostalih deset banaka na tržištu niti jedna nema tržišni udjel veći od dva posto, a moguće je da će se i među njima u skoroj budućnosti naći kandidati za spajanje u neku od većih banaka. To svakako ne vrijedi za sudionike na tržištu sa specifičnom tržišnom nišom, kao što su Bank of China i Mirabank, a vjerojatno i za neke banke u usko specijaliziranim poslovima kao što su Mobi Bank i 3 BANK.
Rangiranje banaka prema visini aktive, jun 2022 (u 000 RSD)
Kada je riječ o profitabilnosti banaka, većina banaka je u prvom polugodištu poslovala pozitivno, s izuzetkom Mirabank i Mobi banke koje su duže vrijeme bilježile negativne rezultate. Najveću dobit u apsolutnom iznosu ostvarila je OTP banka, koja je preuzimanjem Vojvođanske i Societe Generale banke svakako donijela najveće promjene na domaćem tržištu.
Agresivnim poslovanjem banka s mađarskim kapitalom u prvom je polugodištu ostvarila dobit od 7,7 milijardi dinara, čime je s prvog mjesta potisnula dugogodišnju neprikosnovenu Banku Intesa, koja je ostvarila konačni rezultat od 6,2. milijardi dinara. Na trećem mjestu, kada bi se tome pripisala dobit Credit Agricole, je Raiffeisen banka s konačnim rezultatom od 5,4 milijarde dinara. Unicredit banka, koja se osim Intese jedina među vodećim bankama proteklih godina držala podalje od preuzimanja drugih banaka, zabilježila je dobit od 4,2 milijarde dinara, dok je NLB Komercijalna banka, koja je prošlog proljeća završila preuzimanje, godine ostvarila dobit od 3,4 milijarde dinara.
Rangiranje banaka prema visini dobiti, januar-jun 2022. (u 000 RSD)
Sasvim je izvjesno da će banke solidno poslovati iu drugoj polovici godine, jer je teško očekivati da će u ovom kratkom razdoblju, čak i ako se makroekonomska situacija pogorša, banke promptno akumulirati veće rezervacije za loše kredite. Iskustva iz prošlih kriza pokazuju da domaće banke puno sporije pristupaju rezerviranju pred nadolazeće krize nego što to čine njihove kolege na zapadnim tržištima, koja uglavnom kotiraju na burzama. Ostaje za vidjeti koliko će usporavanje gospodarske aktivnosti biti bolno za bankarski sektor, a kao iu prošlim nestabilnim vremenima, kritične točke za poslovni uspjeh bankarskog sektora bit će stanje na tržištu rada i problematika tečaja, koji već duže vrijeme ide u prilog dužnicima.
Nenad Gujaničić
Business Top 2021/22 u izdanju časopisa BiB.ba
Fotografija: Dan Gold, Unsplash
bif.rs
