Ekonomski analitičari najavljuju nešto bolje uslove za globalni ekonomski rast, ali ovaj optimizam ne važi za Evropu. O energentima i inflaciji se mjesecima naveliko govori, ali se u javnosti manje govori o činjenici da je zbog ukrajinske krize smanjen status stabilnog tržišta u Evropi. Zbog pogodnosti koje investitori sada dobijaju u SAD, postoji bojazan da će evropsko tržište postati još manje atraktivno za ulaganja.
Nakon pandemije, nestašice sirovina, problema sa transportom, izbijanja rata u Ukrajini, energetske nestabilnosti, visoke inflacije, ove godine dolaze nešto bolje okolnosti, doduše u različitoj mjeri na različitim tržištima, predviđa globalna kompanija Coface, koja bavi se osiguranjem i upravljanjem rizicima. Xavier Durand, direktor ove kompanije, u najavi za publikaciju “Coface analiza rizika u zemljama i privrednim sektorima za 2023. godinu” istakao je da će rast najrazvijenijih ekonomija ove godine biti oko nule, a SAD će biti nešto ispod jedan posto. „Rast globalne ekonomije će voditi zemlje u razvoju, posebno one proizvodne. Smanjene aktivnosti zapadnih centralnih banaka, ali i otvaranje kineske privrede, odnosno ukidanje kovid restrikcija u toj zemlji, “idu im u korist”, rekao je Durand.
Kina je trenutno u centru pažnje cijelog svijeta. Očekivalo se da će u najmnogoljudnijoj zemlji na planeti novi talas pandemije dostići vrhunac ovog proleća, ali da će se nakon toga situacija stabilizovati, što će biti praćeno i ubrzanjem privrednog rasta. Oporavaku će umnogome doprinijeti i rast domaće tražnje, jer su kineski građani u posljednjih nekoliko godina uštedjeli novac koji će normalizacijom zdravstvene situacije moći potrošiti znatno više. Jačanje kineske ekonomije odraziće se na cijeli svijet, jer će proizvodni pogoni u toj zemlji trošiti više energije. Prema procjenama analitičara, to je jedan od najvećih rizika za Evropu jer će morati da konkurira Kini za energiju na svjetskom tržištu, posebno u drugoj polovini 2023. godine, za koju se predviđa hladnija zima od one koja je samo prolazi.
I to je samo jedan u nizu problema, posebno kada se prognozira situacija na Starom kontinentu. “Iako se predviđa blagi oporavak globalne ekonomije, ove godine ćemo se suočiti i s inflacijom i energetskom krizom. Ovdje je važno napomenuti da energetski problemi nisu samo rezultat sankcija uvedenih Rusiji, već i nedovoljnog ulaganja u energetski sektor, koji je, posebno u Evropi, postao hronična sistemska bolest. Na energetsku krizu također utiče težnja ka dekarbonizaciji. Kada govorimo o inflaciji, iako se usporava, treba imati na umu da ona može biti samo kratkoročni trend, te da bi cijene mogle ponovo početi rasti nakon potpunog otvaranja privrede. Štaviše, postoji mogućnost da uđemo u novi, strukturno viši režim inflacije“, tvrdi Durand.
Učesnici konferencije posvećene najvećim rizicima za svjetsku ekonomiju ove godine, koju je u februaru organizovala kompanija Coface, konstatovali su da Evropi prijete i opasnosti poput geopolitičke fragmentacije, klimatskih promjena, rizika od epidemije…
“Jedan od takvih rizika je rastuće tenzije između SAD-a i Kine oko Tajvana, ali to nije jedini geopolitički fokus.” Imajući u vidu da je prošle godine povećan broj zemalja koje su sankcionisale SAD i druge zapadne zemlje, nije isključeno da će ove godine sankcionisane zemlje formirati svoj energetski blok. Mislim na zemlje koje su veliki proizvođači energije kao što su Rusija, Iran, Venecuela i druge”, rekao je Thomas Gomard, direktor Francuskog instituta za vanjske poslove na spomenutoj konferenciji.
Rat u Ukrajini promijenio je percepciju Evrope
Ono što se dešava na makro nivou u svijetu još je vidljivije u Evropi, gdje rastu netrpeljivost, nacionalizam, protekcionizam, ukratko – deglobalizacija u malim razmjerima. Sve se to dešava na najvećem ujedinjenom tržištu na svijetu, čiju smo stabilnost prije nekoliko decenija uzimali zdravo za gotovo, ne razmišljajući da bi ono moglo doživjeti tako velike ekonomske i političke potrese kao što se sada dešava zbog izbijanja rata u Ukrajini. istakao je na konferenciji.
O energentima i inflaciji se naširoko raspravlja već mjesecima. Ali manje se spominje činjenica da je zbog ukrajinske krize status Evrope kao stabilnog tržišta narušen u javnosti, jer se sada na nju gleda drugačije u svjetskim razmjerima, bilo od strane običnih građana ili investitora.
To potvrđuje i procjena rizika za 162 tržišta koju Coface objavljuje svake godine, rangirajući rizike od vrlo niskih do vrlo visokih ocjena A1, A2, A3, A4, B, C i D. Naime, u 2022. godini dobar broj Evropske zemlje su proglašene rizičnijim, ali 2021. godine, godinu prije rata. U obje godine Ukrajina i Bosna i Hercegovina smatrane su izuzetno rizičnim tržištem (D), ali je 2022. ovu neslavnu titulu ponijela i Bjelorusija. Srbija je pogoršala svoj rang, prelazeći iz kategorije povećanog rizika u status visokog rizika (C). Italija, Rumunija, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Grčka su u zoni visokog rizika (B). I neke razvijenije zemlje, poput Austrije, Njemačke, Francuske i Španije, prešle su sa nivoa A2 na A3.
Ove skraćenice postaju jasnije ako uzmete u obzir da svaka ocjena rizika viša od A2 znači za investitore da moraju poduzeti mjere opreza prilikom ulaganja. Dakle, veliki broj evropskih zemalja više nije perspektivan za ulaganja kao što je bio. Samo Norveška, Švicarska, Danska, Švedska i Finska ostaju na zelenoj teritoriji (A1 i A2, što znači vrlo nizak i nizak rizik). Poređenja radi, Sjedinjene Države i Kanada su u zelenoj zoni, kao i Japan i Južna Koreja.
Osim što je Evropa postala rizičnija destinacija za ulaganja, implementacija američkog zakona o smanjenju inflacije, koji je usvojen prošle godine, mogla bi dodatno odvratiti investitore od njenog tržišta. Taj zakon kaže da će SAD izdvojiti 370 milijardi dolara za podršku kompanijama da smanje potrošnju energije i za druge “zelene” beneficije. Povodom ovakvog američkog poteza, Evropska unija je sazvala sastanak ministara finansija svih zemalja članica koji su, između ostalog, zaključili da je najmanje devet tačaka navedenog zakona u suprotnosti sa pravilima međunarodne trgovine.
Evropski čelnici strahuju da će investitori otići tamo gde im je jeftinije da posluju, što je već počelo da se dešava – iz kompanije Tesla najavili su da razmišljaju da li da nastave sa ulaganjem u Evropu, a slične najave stižu i iz evropskih kompanija poput Northvolt, Linda, Volkswagen i drugi.
Šta govore brojke?
Evropska komisija je krajem februara revidirala prognozu ovogodišnjeg privrednog rasta u EU sa 0,3% na 0,8%, dok će u evrozoni iznositi 0,9%. Navela je i da ne očekuje recesiju u prvom kvartalu godine, što su analitičari ranije predviđali. Međutim, u saopštenju se ističe da razvoj situacije treba pažljivo pratiti. Razlozi za oprez su rast bazne inflacije u januaru, očekivanja da će kamatne stope i dalje rasti, kao i rizik da će cijene gasa, koje su nedavno pale, ponovo rasti u zavisnosti od razvoja situacije u Ukrajini.
Prognoza Evropske komisije bliska je prognozi Međunarodnog monetarnog fonda, koji predviđa privredni rast od 0,7% za eurozonu. Međutim, kada se ova predviđanja uporede sa onima za globalnu ekonomiju, koja će rasti za 2,9% 2023. godine, postaje jasno da Evropa ima zaista veliki balast na leđima.
Posao i finansije 207, mart 2023.
Fotografija: Bradyn Trollip, Unsplash
bif.rs
