back to top
16.6 C
Sarajevo

Razmišljati strateški – što to znači?

Drugi upravo čitaju

Strateško razmišljanje ne znači nužno da ste sposobni predvidjeti budućnost. Štoviše, to je relativno jednostavna vještina koju svatko može svladati. Za to nije potrebno biti imenovan Jobs ili Musk.

Kakve asocijacije kod vas budi pojam „strateški razmišljati“? Obično se povezuje s nečim dugoročnim. Čini nam se da dok obični smrtnici rješavaju svakodnevne ovozemaljske probleme, stratezi svojim pronicljivim umom prodiru kroz vrijeme i vide budućnost, a zatim toj viziji prilagođavaju svoj život ili posao.

Ali to uopće nije tako.

Strateško razmišljanje ne znači nužno da ste sposobni predvidjeti budućnost. Štoviše, to je relativno jednostavna vještina koju svatko može svladati.

Većina nas ne može razmišljati o budućnosti

Američki psiholog Hall Hershfield svojedobno je odlučio saznati zašto njegovi sunarodnjaci sve manje štede za starost. Živi se sve dulje, rokovi za odlazak u mirovinu stalno se produžuju, no u posljednjih desetak godina razina štednje “za starost” stalno se smanjuje.

Hershfield je odlučio provesti eksperiment u kojem su ispitanici zamoljeni da razmišljaju o sebi u sadašnjosti i budućnosti, kao i o drugoj osobi u sadašnjosti. Za to vrijeme znanstvenici su im skenirali mozak. Maksimalna aktivnost moždane kore ispitanika očekivano je zabilježena u trenutku razmišljanja o sebi ovdje i sada. Ljudi općenito vole razmišljati o sebi. Tijekom praćenja razmišljanja o drugima zabilježen je nagli pad moždane aktivnosti. Istovremeno, na iznenađenje znanstvenika, razmišljanje o sebi u budućnosti rezultiralo je identičnom pasivnom reakcijom mozga kao razmišljanje o drugim ljudima. Što znači da ljudi štednju za starost poistovjećuju s davanjem novca strancu.

Prije nekoliko tisuća godina, kada je naš mozak formiran, čovjek nije imao potrebe razmišljati o dalekoj budućnosti. Ljudi su se rađali, živjeli i umirali u istom okruženju. Mijenjala su se samo godišnja doba i trebalo je brinuti samo o pripremama za zimu, odnosno o nečemu što je bilo najbliže na horizontu. Funkcija razmišljanja o daljnjoj budućnosti jednostavno nije bila formirana, jer je bila nepotrebna.

Razmišljanje o budućnosti težak je kognitivni zadatak. Znanstvenici su to nazvali Present Bias, odnosno iskrivljavanje stvarnosti. Objašnjava, primjerice, odlaganje neugodnih stvari za kasnije, lijenost i druge loše navike. Negativne posljedice ovakvog ponašanja osjetit će “netko drugi” u budućnosti (budući “ja”), a sadašnje uživanje pripada meni (sadašnje “ja”). Iz tog razloga će većina ljudi izabrati malu nagradu ovdje i sada radije nego veliku nagradu u budućnosti.

Stvarajte, a ne predviđajte

Stevea Jobsa, Jeffa Bezosa ili Elona Muska smatramo genijalnim stratezima. Svi su oni nekada ulagali u nešto što je tek trebalo postati dio naše svakodnevice. Zar nisu predvidjeli budućnost? Osjećam da izraz “predvidjeti” ovdje nije sasvim prikladan.

Razmišljajući o sličnim primjerima, moramo imati na umu dvije važne stvari. Prvo, to što su Jobs, Bezos ili Musk postigli enormne uspjehe ne znači da je njihov način razmišljanja ili donošenja oluka nepogrešiv. Vrlo je vjerojatno da su tisuće poduzetnika razmišljale na sličan način, ali nisu uspjele. Kao što stara izreka kaže, čak i pokvaren sat dva puta dnevno pokazuje točno vrijeme. Izraz “sretnici” mi se u ovom kontekstu uopće ne čini bogohulnim. Činjenica je da je spomenuta trojica jasno razmišljala i vrijedno radila. No tako su razmišljali i pokušavali i mnogi drugi, pa je samo spomenuta trojica imala sreću da se nađe na točki na kojoj su se ukrstili svi faktori potrebni za takav uspjeh.

Drugo, nisu predvidjeli budućnost, već su je, imajući viziju, stvorili. Je li Bezos još 1994. godine, kada je registrirao tvrtku, imao preciznu viziju Kindle uređaja, Amazon Primea ili kanala za video streaming tvrtke? Sumnjam. Imao je približnu ideju u glavi o tome što bi trebao učiniti i hrabro je krenuo naprijed, eksperimentirao, gutao neuspjehe (sjetite se samo telefona marke FirePhone) i stvorio svijet e-trgovine.

Budućnost je nepredvidiva i nitko to ne može promijeniti. Ali možemo mijenjati svijet oko sebe stvaranjem novih ideja i proizvoda, a za to nije potrebno biti imenovan Jobs ili Musk.

Spoji točke

Najbolji stratezi koje sam imao prilike upoznati ili o kojima sam čitao nisu imali čarobni metak u kojem su vidjeli budućnost. Ali bili su majstori u onome što bih mogao nazvati “spajanjem točaka”.

Godine 1994. Jeff Bezos sjedio je u vlaku i putem pročitao novinski članak o brzom rastu broja korisnika interneta. U svojoj je glavi tu činjenicu povezao s idejom da bi online naručivanje moglo biti puno praktičnije od odlaska u trgovinu. Tako je nastao koncept Amazona.

15-ak godina kasnije Steve Jobs je došao do zaključka da razvojem interneta uređaji (računala, telefoni, tableti) prestaju biti središte pohrane podataka, već se pretvaraju u portale za obradu podataka pohranjenih u oblaku. Tako je rođen iCloud.

Vlasnik uspješnog kafića na uglu spojio je još neke dvije točkice u svojoj glavi. Na primjer, nedostatak dobrog kafića u okolici i povećanje broja ljudi koji bi ga mogli posjetiti.

Uspješni poduzetnici primjećuju male, ponekad jedva primjetne promjene u svijetu oko sebe i odmah razmišljaju kako ih mogu iskoristiti. A upravo je to vještina koja se može naučiti.

Registrirajte promjene

Svijet oko nas se brzo mijenja, ali ne tako naglo kao što se čini. Ako detaljno analizirate svaku promjenu koja se na vas sručila poput lavine, neminovno ćete doći do zaključka da se ona mogla predvidjeti da ste se iscrpno posvetili zadatku. Da je sve krenulo od male stvari, koja je neprimjetno rasla i prerasla u dio našeg života. Na primjer, danas osjećamo fizičku patnju bez interneta, dok smo prije sasvim lijepo živjeli bez njega.

U sferi kojom se bavite također se svakodnevno događaju male promjene. Neki vam se u ovom trenutku čine beznačajnima, no jednog dana potpuno će promijeniti sferu u kojoj poslujete. Bit će zadovoljni oni koji su promjene registrirali i koristili prije drugih. Registriranje promjena kao vještina može se organizirati u naviku.

Neka vam postane navika zapisivati ​​svaku, pa i najmanju promjenu u poslu kojim se bavite. Sastavite bazu podataka o takvim promjenama.

Zabilježite ako je vaš dobavljač prestao primati narudžbe putem telefona i potpuno se prebacio na elektroničke dokumente. Također imajte na umu je li konkurent počeo davati popuste za kupnju putem mobilne aplikacije. Zabilježite trenutak kada su potrošači počeli postavljati neobična pitanja vašim voditeljima prodaje. Zamolite članove svog tima da učine isto. Stalno ažurirajte svoju bazu podataka, učinite je dijelom vaše korporativne kulture.

Možda će se ove promjene pokazati kao privremeni fenomen koji će uskoro nestati. Ali ne zaboravite da su se osobna računala, pametni telefoni, pa čak i osobni automobili nekima nekada činili kao “hir”.

Međutim, uočavanje promjene samo je jedna od točaka. Sljedeća faza je povezivanje ove točke s drugom točkom – mogućim dugoročnim posljedicama takve promjene.

Organizirajte brainstorming sa svojim timom jednom mjesečno. Razgovarajte o promjenama koje primijetite. Zamislite da je mala promjena prerasla u veliku i postala dio vašeg života. Kako će to izgledati? Koje će se promjene dogoditi u području u kojem radite? Tko će dobiti, a tko izgubiti ovim promjenama? Koja je vjerojatnost da će te promjene prerasti u tektonske poremećaje?

Učinak svega navedenog bit će da ćete imati mnogo scenarija za razvoj vašeg područja rada pod utjecajem promjena. Naravno, većina scenarija bit će malo vjerojatna, ali ako to radite redovito i dosljedno, prije ili kasnije stvorit ćete scenarij u kojem ćete htjeti živjeti i raditi, u kojem ćete koristiti promjene oko sebe i stvarati uspješan posao, ispred konkurencije.

Na kraju ćete taj scenarij realizirati vlastitim rukama, jer ipak se uspjeh u poslu, kao što smo već rekli, ne mjeri sposobnošću predviđanja budućnosti, već postojanjem energije za njeno stvaranje.

Sviatoslav Birjuljin, stručnjak za strateško savjetovanje i istraživanje tržišta, https://www.facebook.com/Tajnebiznisa/

BiB.ba 207, ožujak 2023.

Fotografija: Deepmind, Unsplash

bif.rs

MOŽDA VAS ZANIMA

Objavi oglas za posao