Gotovo polovica tvrtki u Njemačkoj prisiljena je smanjiti ponudu i ograničiti poslovanje zbog nedostatka radne snage, pokazalo je nedavno istraživanje njemačkog ekonomskog instituta IFO. Slično je i u drugim europskim zemljama, a da ovaj izazov nije zaobišao ni Srbiju vidimo po uvozu radne snage o kojem se sve više govori. Kako stati na put ovom negativnom trendu, koji su korijeni problema i što točno tvrtke mogu učiniti kako bi privukle i zadržale kvalificirane kadrove, otkriva Maria Boldor iz međunarodne konzultantske kuće Horváth.
Prema njezinim riječima, za dublje razumijevanje uzroka nedostatka radne snage potrebna je višedimenzionalna analiza epidemije Covida-19, demografskih promjena i negativnog ugleda prerađivačke industrije među mlađom populacijom.
“Osim što su tvrtke zbog pandemije bile prisiljene promijeniti način rada, iznenadna otpuštanja i obustave pojedinih aktivnosti utjecala su i na promjene u očekivanjima pojedinaca u pogledu karijere, plaće, a zatim i ravnoteže između posla i privatni život. Istodobno, pandemija je dovela do prijevremenog umirovljenja starijih radnika, dok istovremeno nije bilo dovoljno mladih kvalificiranih ljudi koji bi ih mogli zamijeniti. S druge strane, veliki izazov za trenutno tržište rada je promjena vještina koje su tražene. Na primjer, s pomakom prema klimatski neutralnom poslovanju, industrije s intenzivnim ugljikom kao što su proizvodnja, građevinarstvo ili transport sve više provode rješenja za dekarbonizaciju. To zahtijeva novi set vještina, kao i pružanje podrške novom osoblju i kvalificiranoj, profesionalnoj radnoj snazi,” navodi Boldor.
Kada je reč o manje razvijenim zemljama Evrope i onima koje nisu članice EU, uzrok istog problema je drugačiji. Njihovi radnici odlaze u bogatije zemlje tražeći bolji posao i višu zaradu, ostavljajući upražnjena radna mesta - baš kao što je slučaj i sa Srbijom.
Boldor procjenjuje da bi se trend u kojem potražnja premašuje ponudu kvalificiranih radnika mogao nastaviti ako se ne provedu inicijative za zadržavanje talenata. Kao moguća rješenja navodi da je potrebno poboljšati radno okruženje, revidirati praksu zapošljavanja i implementirati nove strategije razvoja radne snage.
„Na primjer, studenti su važan izvor budućih vještina. Aktivne inicijative za brendiranje poslodavaca i bliža suradnja sa sveučilištima neke su od metoda za dopiranje do kandidata. Međutim, ako se ne osmisle i provedu odgovarajuće inicijative kako bi ih se zadržalo nakon završetka studija, malo je vjerojatno da će se potencijalni rizici ublažiti”, napominje Boldor.
Kao odgovor na izazov s kojim se i naša zemlja suočava, ona navodi kako je potrebno raditi na poboljšanju i isticanju prednosti koje radna snaga vidi u ponudi za zapošljavanje.
„Privući i zadržati talente danas nije lak zadatak. Srbija je poznata kao izvoznik radne snage, zbog čega je razvoj strateškog pristupa ključan za rješavanje problema. Glavni izazovi s kojima se treba uhvatiti u koštac su neatraktivno zapošljavanje, neučinkovite prakse upravljanja ljudskim resursima i neusklađene vještine“, naglašava Boldor i dodaje da se uz prave instrumente mogu stvoriti dugoročne koristi za tržište rada.
Ono što uzrokuje neusklađenost vještina s trenutnim potrebama, dodaje, jesu gospodarsko restrukturiranje i tehnološki razvoj, kao i određeni demografski aspekti, poput starenja stanovništva i dinamike iseljavanja. Problem je što obrazovni sustav u ovom trenutku ne može zadovoljiti potrebe za zapošljavanjem. Dakle, koje je rješenje?
„Kako bismo premostili ovaj jaz, stažiranje, obuka i inicijative za zapošljavanje mogle bi biti kratkoročno rješenje. Zatim, tu su kontinuirano usavršavanje i usavršavanje, treninzi na radnom mjestu kao neka od rješenja u situacijama kada se zbog razvoja tehnologije pojavi potreba za novim vještinama. Stručnjaci za ljudske resurse također mogu pregledati programe nagrađivanja kako bi privukli radnu snagu i talente”, preporučuje Boldor.
Dodaje da je to trend koji se ne može promijeniti preko noći te zaključuje da je za dugoročno rješavanje problema potrebno više strateških djelovanja, multidisciplinarni pristup i suradnja na različitim razinama unutar privatnog i javnog sektora.
novaekonomija.rs
