back to top
21.6 C
Sarajevo

Industrija koja ne može stajati na mjestu

Drugi upravo čitaju

U jeku epidemije korona virusa u Srbiji, od marta do maja, većina poljoprivrednih proizvođača se osigurala, jer je to period kada većina useva počinje da raste. Situacija je bila ista u cijeloj zemlji unatoč svim razlikama u stupnju razvijenosti primarne poljoprivredne proizvodnje.

U proteklih nekoliko mjeseci cijeli se svijet, zahvaćen virusom korona, morao prilagoditi novim uvjetima života. Nema segmenta stanovništva ili dijela industrije koji zbog toga nije doživio promjene. Prije svega, svi smo naučili kako se ponašati odgovornije i biti solidarni u svemu što radimo. Sada kada smo u fazi prilagodbe na „novu normalu“, moramo ostati odgovorni i pokušati se vratiti svakodnevnim aktivnostima u poslu i životu općenito.

Industrija osiguranja, kao i većina uslužnih djelatnosti, osjetila je neizbježne promjene u poslovanju. Osiguranje je također jedna od brojnih industrija koje su se uspjele prilagoditi promijenjenom okruženju. Nadalje, osiguranje je osiguralo sigurnost životima i poslovanju onih koji su odlučili upravljati svojim rizicima putem polica osiguranja. Primjerice, omogućili smo da se cijeli proces sklapanja police odvija bez kontakta agenta i klijenta, ali smo i prvi uveli poseban proizvod za građane i tvrtke pod nazivom „ZAŠTITA OD EPIDEMIJE“. Ovaj proizvod pruža financijsku potporu i skup pomoći svima koji su hospitalizirani zbog epidemije ili pandemije.

Industrija koja nije mogla stati iz bilo kojeg razloga je prehrambena industrija. Kao tvrtka iz Novog Sada koja se nalazi u najplodnijem dijelu zemlje, strateški smo usmjereni na poljoprivredu koja je na samom početku lanca prehrambene industrije. Kao osiguravatelj suočili smo se s posebnim izazovom tijekom izvanrednog stanja u jeku epidemije u Srbiji. U razdoblju od ožujka do svibnja većina poljoprivrednih proizvođača sklopila je osiguranje jer je to razdoblje početka rasta većine povrtnih kultura. Situacija je bila ista u cijeloj zemlji unatoč svim razlikama u stupnju razvijenosti primarne poljoprivredne proizvodnje.

Zajedničko u razlikama

Na temelju našeg iskustva znamo da postoje razlike u kvaliteti tla, kao iu sustavima poljoprivredne proizvodnje i stupnju socio-ekonomskog razvoja. To je posebno vidljivo u usporedbi razvijenih ruralnih područja različitih dijelova Srbije. U Vojvodini iu plodnim ravnicama središnje Srbije dominira intenzivna proizvodnja žitarica i industrijskog bilja, kao i intenzivne farme mliječnih krava.

U manje plodnim i uglavnom planinskim krajevima središnje Srbije poljoprivreda je raznovrsnija (povrće, voćarstvo, vinogradarstvo i proizvodnja krmnog bilja za potporu stočarstvu). Što se tiče opsega osiguranja, prema nekim podacima, samo 12% obradivih površina u Srbiji je osigurano. Ovaj raspon je nešto veći u Vojvodini, ali je još uvijek nedovoljan, posebno u odnosu na raspon u razvijenim zemljama Europe.

Kako osiguranje u poljoprivredi slijedi podjelu poljoprivredne proizvodnje i dijeli se na osiguranje usjeva i plodova te osiguranje životinja, ono neminovno prati geografsku i regionalnu diverzifikaciju poljoprivredne proizvodnje. U Vojvodini se tradicionalno osiguravaju poljoprivredne kulture – žitarice i industrijsko bilje, povrtlarske kulture te manje voće i vinogradi. U središnjoj Srbiji situacija je obrnuta. Ono što je zajedničko svim regijama je da police osiguranja više ugovaraju poljoprivredni proizvođači u regijama gdje se štete češće ili redovitije javljaju.

Imajući u vidu uslove na vrhuncu epidemije, mora se voditi računa o fleksibilnosti organizacije proizvodnje hrane u odnosu na veličinu farmi u Srbiji, koja je višestruko manja od evropskog proseka. Prosječna veličina zemljišnog posjeda po gospodarstvu u Republici Srbiji iznosi 6,1 hektara, u središnjoj Srbiji oko 4 hektara, dok je u Vojvodini 12,3 hektara.

Dominacija malih posjeda predstavlja ozbiljno ograničenje za razvoj poljoprivrednog sektora u Srbiji, jer većina ovih poljoprivrednih gospodarstava, zbog svoje veličine, proizvodi tek toliko za potrošnju vlastitog domaćinstva ili prodaje samo mali dio svojih proizvoda. Učinkovita primjena suvremene poljoprivredne tehnologije na takvim je farmama nemoguća, pa su troškovi proizvodnje veći.

To je dijelom i misija poljoprivrednih zadruga koje pomažu u logistici i dijeljenju vještina i znanja. Na taj način, udruživanjem zemlje, resursa i truda, i mali proizvođači mogu biti konkurentni i mogu postupno razvijati svoje posjede, nadopunjujući jedni druge. U kriznim razdobljima, poput razdoblja pandemije, zadruge i zadružni savezi su organizacije koje povezuju državu s njezinim potrebama i proizvođače s njihovom opskrbom.

Ovo djeluje i u suprotnom smjeru, tj. pomoć i potpora koju pruža država bolje i učinkovitije raspoređuje kroz zadruge i njihove udruge. Na taj način industrija osiguranja pruža više ciljano i prilagođeno osiguranje članovima zadruge.

Nedavno smo vidjeli kako se mnoge tvrtke zatvaraju jer nisu mogle poštovati rokove u svojim ugovorima kao dobavljači poluproizvoda. Primjerice, mnogi proizvođači nisu bili u mogućnosti isporučiti ugovorene količine proizvoda proizvođačima hrane, no oni koji su imali police profesionalne odgovornosti bili su zaštićeni od značajnih financijskih gubitaka te su imali podršku da lakše prebrode posljedice usporavanja gospodarstva uslijed pandemije.

Zadruge, država i osiguravajuća društva trebaju zajedničkim snagama educirati i objasniti dobrobiti osiguranja svim članovima u poljoprivrednom lancu. To bi pomoglo održavanju stabilnosti poslovanja u agrosektoru.

Osnova za funkcioniranje društva

Kao što je već spomenuto, digitalizacija je pomogla u pružanju usluga tijekom prethodnog razdoblja tijekom kojeg je bilo potrebno socijalno distanciranje. U kontekstu poljoprivrede, ako gledamo napredak IT tehnologija, manje od 2% poljoprivrednih gospodarstava u Srbiji koristi računalo. U Vojvodini je taj broj veći i iznosi 5,2 posto, što ostavlja dosta prostora za napredak.

Kao značajan partner kako u području osiguranja tako iu području digitalizacije, DDOR nastoji unaprijediti i automatizirati poslovne procese s ciljem jednostavnijeg i lakšeg procesuiranja osiguranja. Također će pružiti jasne informacije o tome što je točno osigurano i gdje, te što se događa kada dođe do rizika. U točnijoj procjeni rizika pomoći će nam digitalna platforma koju trenutno razvijamo.

Još jedan važan aspekt ove novine je to što omogućuje ubrzanje cjelokupnog procesa odšteta i, u određenoj mjeri, procjene odštetnih zahtjeva bez potrebe za izravnim kontaktom procjenitelja i osiguranika, što se pokazalo ključnim tijekom pandemije. Također, pojednostavljuje i ubrzava proces osiguranja i prijavljivanja šteta, procjene i konačno isplate šteta.

Pandemija i širenje korona virusa uzdrmali su privredu i poljoprivredu u celom svetu, pa tako i u Srbiji. Protekla svjetska gospodarska kriza pokazala je da je poljoprivreda još uvijek otpornija na recesiju od ostalih grana gospodarstva, turizma, uslužnih djelatnosti, trgovine nekretninama i automobilske industrije.

Vjerojatno nas slična situacija čeka i nakon korona virusa. Za poljoprivredu, kada je uvedeno izvanredno stanje i zabrana kretanja, najvažnija pitanja bila su kako obaviti poljske radove, njegovati i zaštititi usjeve. To je posebno teško jer se pesticidi uglavnom nabavljaju iz Kine, a uz povećanje troškova proizvodnje i transporta procjenjuje se da će to dovesti do povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda za 15%.

Stručnjaci smatraju da se situacija izazvana korona virusom u Srbiji neće značajnije negativno odraziti na poljoprivredu, napominjući da u takvoj situaciji proizvodnja hrane jednostavno ne smije stati. Kao osiguravatelji, moramo biti tu da omogućimo buduću poljoprivrednu proizvodnju, preradu i distribuciju, procjenu rizika i pružanje odgovarajuće zaštite onima koji su odgovorni za te operacije. Prehrambena industrija, a samim tim i poljoprivreda, kao što smo vidjeli u prethodnom razdoblju, predstavlja sam temelj temeljnog funkcioniranja cjelokupnog sustava u kriznim uvjetima. Stoga će DDOR osiguranje ostati strateški partner u zaštiti ovog sustava i značajnom dijelu njegovog razvoja.

Autor je Đorđo Marchedjani, predsjednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja

bif.rs

MOŽDA VAS ZANIMA

Objavi oglas za posao